utorak, 22. rujna 2015.

Turšija


Turšiju već godinama pravim po receptu koji sam dobila od sestrine svekrve, rahmetli Saime. Što se mene tiče, recept je odličan i nemam potrebe za mijenjanjem, ili isprobavanjem nekog drugog. Povrće ostane čvrsto i ukusno sve do proljeća.

SASTOJCI:

  • paprike ( paradajzuše )
  • karfiol
  • zeleni paradajz
  • mrkva
  • biber u zrnu
Znam da mnogi stavljaju i luk u turšiju, ali ja ne stavljam jer mi onda sve povrće dobije okus luka, a ja to ne volim. Želim da mi mrkva ima okus mrkve, karfiol ima svoj poseban šmek, a paprike da ne govorim... Dakle, turšija bez luka.

Što se količine tiče, moja mjera vam nije validna jer sam ja pravila uduplano, zato što ćemo turšiju dijeliti sestra, mama i ja. Osim toga ništa ne vagam, sve uzimam otprilike.

Očišćeno povrće ravnomjerno slažete u tegle, i po vrhu dodate biber u zrnu.


Tako spremljeno povrće zalijete vodom za turšiju, a nju pripremite sa slijedećim sastojcima:

  • 10 l vode
  • 1,5 l sirćeta ( alkoholni ocat 9% )
  • 2 kesice vinobrana
  • 30 supenih kašika soli
  • 15 supenih kašika šećera
Vodu sa svim ostalim sastojcima miješajte dok se šećer i sol ne otope.
Kad povrće zalijete vodom za turšiju, samo zavrnete poklopce, i to je to - nije potrebno nikakvo vakumiranje.

Čuvajte galone na hladnom i tamnom mjestu, i uživajte u predivnom povrću sve do proljeća.


Ukoliko vam ostane viška vode, onda izrežite bilo kakvih paprike ili uzmite nekog drugog povrća, poredajte u male tegle i zalijte s tim viškom. Šta god da pokiselite s tom vodom valjat će. Svoj višak sam iskoristila za ove tri male tegle s narezanim paprikama.


subota, 19. rujna 2015.

Ajvar s mrkvom




Ovaj ajvar smo napravili s namjerom da ga koristimo više kao dodatak varivima, nego za mazanje, ali toliko je ukusan da sad više mažemo njega nego onaj gdje idu crvene roge i patlidžan.
Dakle, mjere su nam " od oka ", ništa nismo vagali.


SASTOJCI:

  • paprike ( kakve god imate )
  • mrkva
  • peršun
  • pašternjak
  • bijeli luk
  • sol

Sve sastojke smo očistili, izrezali na komade i samljeli. Za kraj smo ostavili samo bijeli luk i list peršuna, jer njima ne treba da se dugo kuhaju.
Sva procedura je ista kao i kod ajvara s patlidžanom i rogama, jedino što je ovaj ajvar dosta sočniji i slađi ( zbog mrkve ) Doduše, naš je malo i ljutkast jer su nam ovaj put bile ljute paprike.






četvrtak, 17. rujna 2015.

Kašasti ( gusti ) sok od maline i kupine ( najljepši sok koji sam pila ikad )


Preporučila bih svima da napravite ovaj predivni kašasti sok, od kojeg po mom ukusu ljepšeg nema. Požurite dok još uvijek možete nabrati ili kupiti svježih malina i kupina. Mi smo ovaj put pravili kombinaciju maline i kupine, ali ne pravimo uvijek tako. Nekad imamo samo maline, a nekad samo kupine, svejedno od čega pravite jednako su divni.


Ovo je sok koji svako može da napravi sam u svojoj kuhinji, nije vam potrebna pomoć. Za pripremu su vam potrebni blender i sito.
Za početak, uzmite jedan kilogram malina i isprobajte, a kad vidite da je sok odličan, pravićete ga ponovo sigurno.



Oprane maline ubacite u blender, dodajte malo vode i izblendajte ih. Naravno, nećete odmah staviti sve maline, blendate ih dio po dio zavisi koliki vam je blender.

Kad ih sve izblendate uz dodatak vode, onda slijedi cijeđenje kroz sitku. Da biste dobili kašasti sok, miješaćete usitnjene maline po situ, uz povremeno dodavanje vode uz čiju pomoć će vam na situ ostati samo neželjene bobice.

U sok koji ste dobili dodajte nekoliko kašika šećera, i miješajte dok se ne istopi, i onda je već spreman za piće.






Ukoliko imate veću količinu malina, i želite da imate soka i za kasnije, onda nastavljate proces dalje.
Ulijete sok u šerpu, stavite na vatru i zagrijavate do 85 stepeni. Poželjno je da imate termometar kojim ćete mjeriti toplotu. Nemojte dozvoliti da sok proključa, jer bi ključanje uništilo vitamine.


Zagrijan sok sipajte u staklene boce, i odmah zavrćite poklopce. Nakon zavrtanja okrećete ih naopako, i ostavite tako da se ohlade.
To je proces pasterizacije zbog kojeg će vam ovaj divni sok biti dio zimnice, i moći ćete uživati u okusu i tokom hladnih zimskih dana
( ukoliko ga ne popijete do tad ).












Šljivopita


Volim šljive a još više slastice koje se od njih prave. Šljivopita je poslastica za koju vam nije potrebno neko posebno znanje, a vala ni specijalan trud, a ipak ćete dobiti veoma ukusno jelo.
Probala sam i neke drugačije vrste šljivopite, ali meni je ubjedljivo najdraža ona starinska, bez nekog uvođenja noviteta. Zašto mijenjati nešto što valja ?!

SASTOJCI
  • šljive
  • šećer
  • brašno
  • orasi
Šljivopitu uvijek pravim " od oka", i nema potrebe za nekim receptom, kako god je napravite valjat će. Uzmem onoliku tepsiju koliko imam šljiva, pomastim je i u nju redam prerezane šljive ( očišćene od košpa ). Kad poredam šljive, ubacim malo narezanih oraha po vrhu, pa uzmem šaku šećera , i šaku brašna i ravnomjerno ih rasporedim po površini.
Ubacite u rernu, i to bi bilo to :)




srijeda, 16. rujna 2015.

Napravite prirodni dodatak jelima i koristite umjesto Vegete


Neću vam pisati o štetnim pojačivaćima okusa u vegetama različitih proizvođača. Samo ću vam savjetovati da napravite prirodni dodatak jelima, i bar pokušate smanjiti upotrebu vegete.

SASTOJCI

2 kg povrća i pola kg soli

  • mrkva ( korijen )
  • peršun ( korijen i listovi )
  • celer ( korijen )
  • pašternjak ( korijen )
  • bosiljak ( listovi )


Povrće pripremite u omjeru kakvom vi želite, nebitno je čega ima više a čega manje.
Nakon što operete i ogulite povrće, sameljite ga. Mi meljemo na malo većoj mašini za mljevenje mesa, koja radi na struju. 
Kad sameljete povrće, dodajte sitno nasjeckan peršun i bosiljak, i na kraju sol. Sve dobro promiješajte i napunite staklenke.
Ovaj dodatak jelima se ne kuha i ne peče, niti ga pasterizujete za duže stajanje, pa je poželjno da ga čuvate u frižideru. U tom slučaju sol i hladnoća čuvaju povrće, pa vam može stajati tako i par mjeseci.




utorak, 15. rujna 2015.

Pašternjak ( pastrnjak ) je sjajan izvor zdravlja


Do jučer nisam nikad ni čula za ovo povrće, a sad kad mi je čika Google objasnio sve do sitnih detalja, uopšte mi nije jasno zašto se ova biljka ne sije i ne konzumira u većim količinama?!

Bogatiji je mineralima i vitaminima od mrkve. Bogat je kalijem i odličan je izvor vlakana.

Pašternjak je dvogodišnja zeljasta biljka s bjeličastim, vretenastim korijenom iz kojeg druge godine izraste snažna, izbrazdana stabljika visine 50 - 100 cm. Listovi su neparno složeni, nazubljenih listića. Cvjetovi su sitni, zlatnožuti a plodovi zelenkastožuti i spljošteni.
Svi biljni dijelovi imaju specifičan začinski okus i miris.

Korijen pašternjaka izgleda poput peršuna, samo što je dosta krupniji ( bar u Alminom vrtu je tako ). Ukoliko ga potražite na pijaci, moraćete vjerovati na riječ prodavaču, jer razliku između pašternjaka i peršuna nećete moći uočiti, ukoliko bude odrezana stabljika.
Koristi se kao povrće ili začin, a osim toga i u narodnoj medicini kao lijek.
Mi smo napravili naš dodatak jelima u koji smo ujedinili mrkvu, peršun, pašternjak i bosiljak.

Upotrebljava se za liječenje:

  • nervoze, 
  • grčeva u želucu i crijevima, 
  • stenokardije, itd..
Snažan je diuretik koji stimulira rad srca, bubrega, pluća i jetre.
Jača srce i regulira nepravilan rad. Regulira krvni pritisak i ojačava zidove krvnih žila. Poboljšava probavu, otklanja smetnje pri probavljanju, smiruje želudačne grčeve, i bolove te poboljšava rad crijeva...

Prirodni sok od jabuke i kruške, bez ikakvih dodataka


Za pravljenje prirodnog soka od jabuka i krušaka, prije svega potrebna vam je volja, kao i za svaki drugi dobar posao. Uz volju vam je potrebno voće, te specijalna mašina za mljevenje i naprava za cijeđenje soka.

Oprane jabuke i kruške se ubacuju u mašinu za mljevenje. Kad sve sameljete onda ih tako usitnjene ubacujete u napravu za cijeđenje soka.



Iscijeđeni sok procijedite i uspite u šerpu u kojoj ćete ga zagrijati do 85 stepeni. Za to vam je potreban i termometar, uz čiju pomoć ćete odrediti tačnu temperaturu potrebnu za sipanje u staklene boce i pasterizovanje. Nemojte dozvoliti da vam ključa, jer tako uništavate vitamine.

Uživajte u divnom okusu čistog prirodnog soka .


Đuveč


Oni koji imaju svoju baštu znaju da je sad vrijeme za berbu i skladištenje povrća i voća. Jedan dio plodova može se spremiti za zimu tako što ćete ga zalediti, a drugi dio se upeče pa pasterizuje u staklenkama i tako ostavlja za hladne dane...


Predlažem jednu kombinaciju povrća, koju ja mnogo volim, a koja podsjeća na đuveč koji se može koristiti kao glavno jelo ali i kao prilog uz meso ili rižu.

SASTOJCI
  • crveni luk
  • mrkva
  • patlidžan
  • paprike
  • so
  • ulje
Ukoliko pravite kao jelo koje ćete odmah servirati, onda ćete dodati biber i vrhnje za kuhanje, dok je još na vatri.

PRIPREMA
Sve sastojke nakon čišćenja isjeckate na komadiće, te tako pripremite za prženje.


Tako pripremljeno voće dinstajte u zagrijanom ulju, uz povremeno miješanje. Prvo stavite mrkvu, pa luk, a na kraju patlidžan i paprike. Ukoliko vidite da je potrebno još tečnosti, nalijte malo vrele vode, da se bolje skuha. Kad je povrće kuhano, posolite, skinite s vatre i s tako vrelim punite već pripremljene staklenke, koje okrećete naopako ( i tako vam stoje dok se ne ohlade )

Prije posluživanja ugrijete povrće, pobiberite po želji i prelijete vrhnjem za kuhanje.




četvrtak, 10. rujna 2015.

Paprike punjene sirom



Za ovu vrstu jela ( ili priloga, kako hoćete ) nije vam potrebno ni puno sastojaka a ni nekog posebnog truda.

SASTOJCI:

  • paprike
  • sir
  • sol


Količinu sami odaberete, može se praviti sa 1,5 kg paprika i 2 kg sira, ali i u mnogo većoj mjeri.

Sir mora biti jako dobro ocijeđen.
Zamotam ga u bošću,ostavim u sudoper da ima gdje da otiče tečnost, te pritisnem nečim jako teškim, npr veliki kamen ili lonac pun vode. Tako ostavim da stoji preko noći, i dobro se ocijedi.

Sutradan očistite paprike, posolite, i ostavite sat-dva da puste sok. Ocijedite ih i punite posoljenim sirom.
Slažete ih u posudu tako što ćete napraviti red punjenih paprika, pa posuti sirom da začepite rupice između, i sve tako...
Prekrijete suhom krpom, na koju ćete staviti drveni kolut, pa na njega kamen..
Krpa se mijenja, prvih dana svaki dan, a kasnije po potrebi. Treba da stoje u tamnom i hladnom ( može i u frižideru, ako pravite manju količinu ), a nakon 5-6 dana već su za jelo.






Kašasti sok i sirup ( gusti) od drijena


Za mnoge stvari nemam nekakav poseban recept. Sporedne sastojke određujem spram glavnog artikla. Tako npr. za sok od drijena  nemam recept. Drijene uglavnom kupimo, bude ih u prodaji po pijacama. Zavisno od količine koju nađemo, određuju se voda i šećer kao dodatak. To je sve što vam treba.

Ove godine smo kupili malo više drijena, tako da nam je to bilo dovoljno za dvije vrste soka.

1. Kašasti sok od drijena

  • Oprali smo drijene, dodali vodu i stavili na vatru da se skuhaju
  • Nakon što su se skuhali, procijedili smo ih i odvojili od soka
  • Kad smo ih malo ohladili, propasirali smo ih kroz đevđir uz povremeno dodavanje vode,  te tako odvojili košpice.
  • Propasirane drijene smo samljeli, i vratili u onaj sok iz kojeg smo ih iscijedili
  • Sve skupa ponovo vraćamo na vatru, i kad prokuha dodajemo šećera po želji
  • Nakon što dodate šećer nije poželjno da vam još dugo kuha
  • Tako pripremljen gusti sok sipate dok još ključa u staklene boce, odmah zavrćete i slažete naopačke u neku gajbu

2. Sirup od drijena ( za razmućivanje s vodom )
  • Oprane drijene stavite u šerpu, nalijete vode i pristavite na vatru
  • Kad su drijeni skuhani procijedite sok, pa ga vratite na vatru
  • U ocijeđen sok dodajete šećera po vašoj želji



Mala rujna priča




Već godinama čuvam jednu divnu rujnu priču, koju je napisao moj dragi virtualni prijatelj Šefko Bosanac. Inspiraciju je našao, kako je sam rekao, upravo u mom albumu sa fotografijama zimnice i njene pripreme. Ovim putem želim da je podijelim sa vama :




Mala rujna priča


Sve od avgusta; od prvih kolovoza požnjevenih i uzbranih plodova, iz polja i bašči ka kućama; preko septembra i oktobra; tih mjeseci posvudašnje rujnosti i listopadja; pa do poduboke studeni oktobra...nebroj radinih ruku tka idilu bosanskih mahala i avlija. Jesen je to; doba kad smiraj popodneva paraju zvuci motornih pila, dok drvo plemenito svojim zubcima zarezuju; kad tišina napukne svaki put kad se isječeni drveni oblutci raspuknu u cjepanice, i ceplje...doba kad zrak sve više i više miriše na zimu, i tople slasne pare iz mnoštvo kazana; što klokoću i klobuću nad rasplamsanim vatrama bosanskog domaćinskog čestitluka i ćispetluka, u zahuktalim malim porodičnim manifakturama...doba je to kad sve više miriše zima; kad miriše zimnica. Al', šta to kome duga zima; šta kome njena ciča - zehmerija i hamsin; šta to kome gladni sniježni pokrivač na ogoljenim stabljikama i stablima može...kad se oko mnoštva kamara ćumura i drva; oko mnoštva gruna, svog tog ubranog - od Boga dragog datog - povrća i voća...po bosanskim poljima, baščama i avlijama, dvorištima i merajama...dok je ljeta, dok jeseni je..."Požurimo; pohitimo; jer eto kiše, eto snijega", žurbom svojom dok kazuju...i ženske i muške; i stare i mlade; jedne uz druge; i sve kao jedna; k'o u đerdan nanizane...iz sveg srca i duše; iz sve ljudske ljubavi; radine i čestite; domaćinske, bosanske...vrijedne ruke slože?!
Dok pri pokretima glas ih, zahvalnosti pun, prati : "Da i godini nam 'vako rode; naša polja; naše bašče; i sva polja dunjalučka...da i dogodine za pos'o posluži nas zdravlje...Ti podari, o Ti koji opskrbljuješ; Ti si kadar; samo Ti; i niko drugi kao Ti; Tebi ravna nema...naš Svemilosni dobri Bože!"
Šefko Bosanac


srijeda, 9. rujna 2015.

Drijeni ( drenjine )

Drenjine su plod drijenka ( drijena ), duguljastog su oblika. Mlade drenjine su svijetlocrvene boje i nisu ukusne za jelo, dok su zrele drenjine tamnocrvene boje i vrlo ukusne za jelo. Rastu u šumi i spadaju pod jesenske plodove. U skupini obično raste po jedna ili dvije drenjine. Sadrže malu košpicu. Drenjine se koriste kao suho voće za čaj, ili svjež za pravljenje pekmeza i soka.



Drijen je u narodu uvijek bio simbol za zdravlje, pa je poznata izreka " Zdrav k'o drijen ".
Drijen je dugovječno drvo koje živi i do 200 godina. Poznato je da je drenovina tvrdo, jako, žilavo i teško drvo, od koje se izrađuju razne drške za alatke i pokućstvo.

Narodna medicina pripisuje drijenu učinkovitost u liječenju:
  • raznih crijevnih tegoba praćenih proljevom, krvarenja polipa i katara crijeva, i u tu svrhu koristi se čaj od kora i ploda drijena, kao i kompot od plodova drijena
  • grozničavih stanja i krvarenja, kolere
Opore i poliuronske  tvari povoljno djeluju na sluznicu crijeva, zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao lijek za liječenje dijareje i drugih oboljenja organa za probavu. Sličnog je djelovanja i kora.


U narednim danima donosim vam priču o tome kako smo mi napravili gusti sok od drijena, i sirup za razmućivanje s vodom.


Bosiljak

Bosiljak (lat. Ocimum basilicum)
- je jednogodišnja zeljasta biljka porijeklom iz Indije. Poznata je kao začin, te je danas rasprostranjena na širem području Mediterana, zbog čega je nezaobilazna u mediteranskoj kuhinji.


Zbog svog slatkastog i ugodnog mirisa jedan je od omiljenijih začina u mnogim profinjenim kuhinjama svijeta, pogotovo u talijanskoj i francusko-maritimnoj kuhinji. Upotrebljava se pri pripremu (laganijih) povrtnih juha, umaka, tjestenine, pri pripremanju lakših jela od mesa, te kao začin u umacima za salate. Dodaje se (kuhanom ili pečenom) jelu u zadnji trenutak, jer mu termička obrada uništava aromu.
Iako se listovi bosiljka najčešće koriste za obogaćivanje okusa jela, zdravstvenim dobrobitima njegove konzumacije gotovo da i nema kraja! Naime, zaista je riječ o biljci nad biljkama!
Bosiljak otvara apetit, potiče probavu, smiruje upalu sluznice želuca i crijeva, ublažuje grčeve, a jednako se koristi za rješavanje problema nadutosti, vjetrova, mučnine ili zatvora.
Bosiljak se pokazao kao odlično sredstvo koje pomaže saniranju otekilna i liječenju upala uzrokovanih artritisom. Kod oboljelih je osoba, koje su sudjelovale u istraživanju, ova moćna biljka smanjila spomenute simptome za nevjerojatnih 73 posto.
Prokuhana voda s bosiljkom može se piti kako bi se umirilo bolno, upaljeno grlo, a vodicu također možete koristiti za grgljanje. Kako biste se riješili upala u usnoj šupljini, jednostavno žvačite nekoliko listova bosiljka. Ne samo da ćete se riješiti dosadne upale, nego ćete pročistiti krv i sniziti razinu kolesterola.
Osim što je blagonaklon za probavu, bosiljak je i vrlo koristan za zdravlje bubrega – čije upale liječi, jednako kao i upale mokraćnog mjehura. Ni žene nisu zaobiđene kada je u pitanju urinarni trakt, s obzirom da bosiljak pomaže kod upala jajnika i maternice, te kod neredovitih menstruacija.


Sos Paradajz


Divan sos za tjesteninu, pizzu, pržene paprike, ili neko drugo jelo.
Ukoliko imate veću količinu paradajza, onda ga možete ovako pripremiti i za zimnicu, tako što ćete ga nakon kuhanja " konzervirati".


Osnovni recept:
  • 60 ml maslinovog ulja
  • 100 gr.luka
  • 50 gr.crvenog luka
  • 1 kg svježeg paradajza
  • 1 supena kašika šećera
  • so i biber
  • bosiljak i peršun

Mi smo imali 15 kg paradajza, pa prema njemu povećavali i ostale sastojke.
Ukoliko se odlučite da pravite sos u većim količinama, moja preporuka je da se ne stavlja biber, jer nisam sigurna kako se on ponaša s dužim stajanjem, možda bi zbog njega ukislo... Dakle, pobiberite tek kad ga stavljate u hranu.





Paradajz očistite i izrežite na krupnije komade, koje ćete kasnije samljeti.
Moj zet ima jednu finu spravicu koja melje paradajz, i automatski razdvaja sok od kožice i sjemenki, tako da nam je taj sok iz paradajza odmah spreman za kuhanje.






I crveni i bijeli luk ogulite, pa izrežite na sitne komade, i zajedno ih propržite na maslinovom ulju.
Nakon prženja, skinite ga s vatre, ohladite pa propasirajte i sastavite s uljem u kojem ste ga propržili. Kad se sok od paradajza ukuha, dodaćete propasiran luk sa maslinovim uljem.





Nakon što ste u ukuhan sos paradajz dodali propasiran luk, dodajte i sol, te sitno nasjeckan peršun i bosiljak.


Kad dodate bosiljak i peršun nemojte dalje da kuha, jer ove biljke gube svoja svojstva ukoliko se dugo kuhaju.